Gallery
Useful links
  • پورتال امام خمینی
  • دفتر مقام معظم رهبری
  • ریاست جمهوری
  • معاونت امور مجلس
  • نقشه جامع علمی کشور
  • Ministry of Science, Research and Technology
  • صندوق احیا و بهره برداری از بناهای تاریخی و فرهنگی کشور
Feedback
News > Intervju Ambasador islamske Republike Iran


  Printanje        Po?alji prijatelju

Intervju Ambasador islamske Republike Iran

 

 

 

                                          U ime Boga!

 

 

 

 

1- Islamska Republika Iran je jedan od najvećih donatora BiH, kako tokom agresije 1991 - 1995, tako i nakon nje. Postoje li podaci o konkretnim donacijama Irana BiH od 1992. godine do danas?

 

-Islamska Republika Iran je od samog početka nezavisnosti Bosne i Hercegovine uvijek bila uz narod i vlasti ove zemlje i tog pristupa se držala kako tokom rata tako i nakon njega. Nekada je osnivanjem klinike Crvenog polumjeseca pružala pomoć bolesnima i stradalnicima, a nekada je uspostavom Centra za obnovu te Ureda Jahad-e Sazandegi (Birds) pružala pomoć u obnovi ratom porušenih kuća i društvenih objekata, zatim u vidu poljoprivredne edukacije i osobnih vještina  te u stvaranju mogućnosti za bavljenje stočarstvom i dodjeli poljoprivredne mehanizacije i opreme ljudima koji su pretrpili štete u ratu. Te aktivnosti su trajale do uvođenja sankcija Islamskoj Republici Iran u 2012. godini. Nažalost, uvođenjem ovih sankcija koje nisu imale nikakve veze sa nuklearnim pitanjem, ljudima kojima je bila potrebna pomoć su  uskraćene usluge Irana. Glavni cilj Irana u pružanju pomoći narodu Bosne i Hercegovine uvijek je bilo humanitarno djelovanje i Iran na tom putu nikada nije težio propagandi ili okorištavanju ovom pomoći. Stoga nismo ni skloni tomu da govorimo koliko i gdje smo pomogli, međutim, građani Bosne i Hercegovine su kako za vrijeme rata tako i nakon njega veoma dobro upoznati sa pomoći Irana tako da ne vidimo potrebu da je navodimo.

 

2- Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u BiH?

 

 

-Proteklo je više od dvadeset godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Demokratskom poretku Bosne i Hercegovine je potrebno veće iskustvo i tokom proteklih godina osnovane su različite političke stranke i građanske institucije, demokracija u njoj se kreće naprijed, a izazovi čiji smo svjedoci u određnim vremenskim periodima su, također, prirodni izazovi jednog društva na putu demokratizacije. Ukoliko uporedite izbore iz 2010. godine sa onima iz 2014. godine, uočit će te da je vlast u 2010. godini formirana 17 mjeseci poslije izbora, no, kada su u pitanju izbori u 2014. godini, vlast je formirana u periodu od nekoliko mjeseci poslije njih. Ova promjena je pokazatelj jednog procesa prema naprijed.

Važna stvar jeste izrada plana za sprovođenje ekonomsko-socijalnih reformi u vezi čega su poduzeti određeni koraci. Međutim, s tim u vezi, uloga međunarodne zajednice je veoma važna. Međunarodna zajednica treba sa ekonomskom pomoći, implementacijom velikih projekata i ispunjavanjem svojih obaveza, utrti ovaj put.

Još jedna stvar sa velikim značajem za razvoj zemlje jeste pitanje etnosa i političkih stranaka i potreba suradnje i empatije među njima. Oni trebaju u kontekstu nacionalnih interesa poduzimati korake i izbjegavati konflikt na bazi ličnih ili stranačnih interesa.

 

3-Iran, kroz Institut "Ibn Sina", Iranski kulturni centar u BiH, ali i na druge načine, aktivno podupire kulturnu saradnju sa BiH. Jeste li zadovoljni trenutnom kulturnom saradnjom, te na koji način se ona može eventualno poboljšati?

 

-Prisustvo perzijskih rukopisa u bibliotekama u Bosni i Hercegovini, kulturni i znastveni izvori te prisustvo profesora i studenata koji studiraju perzijski jezik i otprilike šezdeset godina zvaničnog izučavanja perzijskog jezika kao i prisustvo bosansko-hercegovačnih studenata u Iranu su dio kulturnih sličnosti između dvije zemlje.

Na osnovu ovoga je u proteklim godina potpisan Sporazum o naučnoj, znanstvenoj i suradnji u oblasti istraživanja između dvije zemlje  te se svake godine, osim kulturnih veza i suradnje, održava Sedmica kulture Islamske Republike Iran u Sarajevu uz učešće muzičkih grupa, izlaganje rukotvorina, prikazivanje filmova i sudjelovanje na Festivalu filma i teatra u Sarajevu. Međutim, smatram da još uvijek postoje ogromni kapaciteti u ovoj oblasti koje treba iskoristiti radi produbljenja odnosa među narodima dvije zemlje.

 

4-Također, jeste li zadovoljni ekonomskom saradnjom sa BiH?

 

-Nakon nezavisnosti Bosne i Hercegovine između dvije zemlje je potpisano nekoliko ekonomskih sporazuma suradnje u oblastima trgovine, bankarstva, zajedničnih investicija, transporta, suradnje privrednih komora, itd. Do uvođenja sankcija bh. privrednici su bili među izvoznicima robe u Islamsku Republiku Iran a obim trgovinske razmjene dvije zemlje se bio popeo na 25 miliona eura. No, nažalost, nakon uvođenja sankcija došlo je do snažnog pada tih odnosa te su iranske kompanije zbog restrikcija uvedenih od strane bivših vlasti Bosne i Hercegovine bile primorane proizvode iz Bosne i Hercegovine zamijeniti proizvodima iz drugih zemalja. Ustvari, uvođenjem restrikcija od strane dijela vlasti Bosne i Hercegovine, građani ove zemlje su ostali uskraćeni za privredne potencijale Islamske Republike Iran.

Situacija se sada promijenila i na naše zadovoljstvo, nakon sporazuma između Irana i zemalja članica Grupe 5+1 iz novembra 2013. godine te sporazuma od 14. jula 2015. godine sklopljenog u Beču, svjedoci smo značajnog prisustva evropskih, azijskih i čak američkih kompanija na iranskom tržištu od 80 miliona stanovnika. Međutim, i pored ukidanja sankcija, nema vijesti o prisustvu bh. kompanija na tržištu Irana. Nadam se da ćemo što prije biti svjedoci njihovog truda i zalaganja radi prisustva i efektivnog poslovanja na tržištu Irana. S druge strane, jasno je da su u slučaju podizanja sankcija od strane vlasti Bosne i Hercegovine iranske kompanije i investitori spremni za učešće u implementaciji ekonomskih i investicijskih projekata u Bosni i Hercegovini.

 

5-Pojedinci u BiH optuživali su Iran da kroz kulturne institucije "šire šitsku propagandu među bh. sunitskim muslimanima". Kako komentarišete ove navode?

 

-Na osnovu Ustava Islamske Republike Iran te shodno tomu kako su naglasili Imam Homeini (r.a.), osnivač i ajetullah Hamenei, lider Islamske Republike Iran, jedinstvo među islamskim umetom i zbližavanje islamskih mezheba i Božanskih religija su jedan od temeljnih principa vanjske politike Irana.

S druge strane, vlada i narod Irana su, također, slijeđenjem bogate iranske kulture i civilizacije kao i islamskih učenja, uvijek birali put umjerenosti i interakcije sa drugim mezhebima, religijama i narodima. Mi smatramo da su suniti i šiiti, vjerujući u zajedničkog Boga, zajednički Kur'an i Poslanika islama (s.a.v.a.v.s.), nosioci jedne jedinstvene vjere i da nema nikakve razlike među njima, a oni koji rade na izazivanju razlika su, kao što je rekao lider Islamske revolucije u Iranu, djeca šejtanova i oni slijede posebne ciljeve radi pljačkanja resursa muslimana. Možda je u vezi ovoga bolje da kažem da je nerealna propaganda o mezhebskim razlikama unutar islamskog umeta neprirodan čin i dio stare politike ''zavadi pa vladaj'' i politike ''organiziranog haosa''  koje se tokom posljednjih godina sprovode na Bliskom istoku.

Ustvari, ova politika se sprovodi pomoću sigurnosnih servisa, neprijatelja islama, cionističkih medija i osoba koje ne znaju ništa o stvarnom i izvornom islamu. Vlada i narod Irana nikada nisu težili niti teže širenju šiizma u Bosni i Hercegovini niti bilo kojem drugom mjestu u svijetu, a ova otrovna propaganda čiji je cilj ''iranofobija'' i ''šiafobija'', jeste politika onih organizacija i zemalja koje su odgovorne za pokretanje i širenje otrovne propagande protiv islamskog svijeta.

 

6-Ovog mjeseca Iran i šest svjetskih sila (SAD, UK, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina), nakon višegodišnjih pregovora potvrdili su kako je postignut dogovor oko iranskog nuklearnog programa. Sankcije uvedene Iranu podići će se u zamjenu za iranske ustupke po pitanju nuklearnog programa. Koliko ukidanje sankcija znači za Iran?

 

-Islamska Republika Iran kao članica Međunarodne agencije za atomsku energiju i kao potpisnica Konvencije o zabrani širenja oružja za masovno uništenje (NPT), uvijek je isticala svoje međunarodne obaveze u ovom kontekstu i istima je bila i jeste privržena te čak i uslijed određenih optužbi nikada nije napuštala pregovarački stol. Međutim, nasuprot ovome, druge države su bile te koje se tokom proteklih godina, i pored dobrovoljnih postupaka Irana, nisu pridržavale svojih obaveza i nametnule su okrutne sankcije protiv potlačenog naroda Irana. Oni koji se predstavljaju predvodnicima zaštite ljudskih prava, nisu čak prezali ni od obustave izvoza lijekova i medicinske opreme neophodnih za liječenje bolesnih. No, nakon izbora Nj.E. dr. Rouhanija na funkciju predsjednika Islamske Republike Iran, ova zemlja je još jedanput uz dobru volju izrazila spremnost za otklanjanje preostalih nesuglasica putem pregovora i postizanje sporazuma u interesu obadvije strane što je na kraju rezultiralo preliminarnim Ženevskim sporazumom iz 2013. godine te konačnim sporazumom u Beču, 2015. godine.

U ovom periodu pregovarački tim Irana je uz dobru volju bio odlučan za ostvarenje prava iranskog naroda i istovremeno otklanjanje zabrinutosti suprotne strane te je uspio ove pregovore uspješno privesti kraju. Naravno, treba istaći i to da ni režim sankcija više nije mogao da se nastavi, jer više nije imao željeni efekat njegovih tvoraca, a  s druge strane zapadne države su veoma dobro znale da je nuklearni program Irana miroljubive prirode i da ne postoji mogućnost obustave ovog znanja u Iranu. Dakle, bile su primorane da priznaju ovo pravo Irana. Danas dok razgovaram s Vama, Iran radi na implementaciji svojih obaveza proisteklih iz Bečkog sporazuma  i sada je red na zemlje članice Grupe 5+1 da izvršenjem obaveza praktično pokažu svoju dobru volju.

 

7-Da li su pretjerane analize koje tvrde da će postignuti dogovor u potpunosti promijeniti političku sliku Bliskog Istoka?

 

-Ako danas vidite da je Bliski istok pogođen napetostima i haosom, za to postoje različiti uzroci poput greške u procjeni jakih zemalja po pitanju razumijevanja dešavanja na Bliskom istoku, vanjskog uplitanja u unutrašnja pitanja zemalja regiona, pohlepe pojedinih regionalnih zemalja i raspirivanja nestvarnih razlika radi osiguranja nekolektivnih interesa u regionu, itd.

I pored toga, Islamska Republika Iran je uprkos svim pritiscima kojima je bila izložena tokom proteklih 35 godina, jedna od najstabilnijih zemalja u regionu Bliskog istoka te je spremna da, uz pomoć drugih regionalnih zemalja i Svjetske zajednice, ulaže napore u pravcu mira i stabilnosti u regionu Bliskog istoka i cijelom svijetu.

 

8-Grupa "Islamska država" sve je snažnija i osvaja sve više teritorije. Na koji način i u kojem kapacitetu je Iran trenutno angažovan u borbi protiv "Islamske države", te da li ima namjeru da se aktivnije uključi u borbu?

 

-Od samog početka pojave radikalne struje u regionu, Islamska Republika Iran je uvijek upozoravala da zemlje koje nastoje iskorištavanjem ekstremnih osoba i organizacija ostvariti svoje ciljeve i politike na Bliskom istoku ili drugim riječima kazano teže dominaciji nad istočnim Mediternom, teško griješe, jer ta politika i instrumentalna taktika su nestvarne i njihova osnova je nehumana. Povijest će svjedočiti da su osobe koje na krvi potlačenog naroda naprave neku tvorevinu, ustvari sagradile paukovu i labavu kuću i da taj njihov čin ne samo da neće dovesti do ostvarenja njihovih interesa nego neće polučiti ni nikakav rezultat sem raspirivanja vatre u regionu i svijetu. Međutim, nažalost, ne samo da su ova upozorenja zenemarena već su pojedine zemlje, davanjem finansijske i vojne pomoći i otvaranjem svojih granica, stvorile ISIL i pružile mu podršku.

Danas, upravo neke od tih zemalja nakon stravičnih zločina ISIL-a i pogoršanja situacije, rade na uspostavi međunarodne koalicije radi svrgavanja ISIL-a.  Ali one opet ni u ovome nisu iskrene jer još uvijek  njhova pomoć u raznim oblicima pristiže ISIL-u.

Želim naglasiti da za borbu protiv struje ekstremizma postoje različiti putevi poput prekida podrške, kontrole granica i vojne akcije, ali je najvažniji put jedinstvo zemalja regiona i korjenita borba na iskren način i bez bilo kakvog politiziranja protiv nastajanja ekstremizma.    

 

9-Političke krize, ali i oružani sukobi trenutno su aktivni širom islamskog svijeta, a posljednji primjer je kriza u Jemenu, na koju je upozoravao i Teheran, gdje se šitski pobunjenici bore protiv centralne vlasti. Kako komentarišete ovu ali i druge krize u islamskom svijetu, te da li je, kako to neki tumače, ustvari riječ o borbi za regionalnu prevlast između Irana i Saudijske Arabije?

 

-Opći zahtjevi građana su jedan od najvažnijih uzroka unutrašnih dešavanja u državama i građani Jemena od ovoga nisu izuzetak. Prirodno, nasilan obračun nije odgovor na zahtjeve jemenskog naroda. Sigurno je da ovakav pristup neće polučiti nikakav rezultat sem migracije, nestabilnosti i nesigurnosti u strateški najvažnijem komunikacionom kanalu regiona i međunarodnog poretka.

Mi smatramo da je hitni prekid bombardovanja i održavanje pregovora između Jemenaca sa učešćem svih etničkih grupa i političkih stranaka Jemena jedini put za rješenje krize u ovoj zemlji  koji može biti početak za spriječavanje većih materijalnih šteta i ljudskih gubitaka te na koncu formiranje vlade nacionalnog jedinstva u toj zemlji.

 

10-Mogu li se moderni sukobi na Bliskom Istoku dovesti u vezu sa vjerskom netrpeljivošću između muslimanskih šita i sunita?

 

-Kao što sam ranije rekao, akcentiranje mezhebskih razlika kao uzroka izbijanja tenzija i rata na Bliskom istoku nije ništa drugo do laž, jer ti mezhebi su tokom stotina godina živjeli skupa i nisu imali nikakvih nesuglasica te čak i sada i dalje traje ovaj život među ljudima sljedbenicima različitih mezheba u regionu. Prema tome, izazivanje vještačkih i nestvarnih razlika i nesuglasica je dio politike onih zemalja koje imaju političke i ekonomske interese u ovom regionu. Nijedna religija ne sugerira vjersku toleranciju u mjeri u kojoj to čini islam i svi vjerski velikani i ulema konstantno naglašavaju ovu važnu stvar.    

         

  


12:49 - 30/07/2015    /    Broj : 352199    /    Poka?i ra?un : 675



Zatvori




Ministry of Foreign Affairs,
Islamic Republic of IRAN,
All Rights Reserved